Ograničenja Starshielda uticala na ukrajinske operacije dronova

U kontekstu pritiska američke administracije na Ukrajinu da ne gađa ruske rafinerije nafte, ograničenja brzine uvedena na vojnu verziju Starlinka, Starshield, negativno su uticala na operacije bespilotnih letjelica na frontu. Navedeno je da je satelitska veza prekidana pri brzinama iznad 160 kilometara na sat, dok su na nekim vozilima zabilježeni prekidi komunikacije od 10 do 20 sekundi čak i pri brzinama od 110 do 120 kilometara na sat. Ova situacija otežala je navođenje dronova na ciljeve, zbog čega je ukrajinska vojska bila prisiljena otkazati određene misije.

Prema izvještajima, tenzije između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog napada na ruske energetske objekte odrazile su se i na sisteme satelitske komunikacije. Ukrajinski zvaničnici su naveli da je veza putem Starshielda prekidana pri visokim brzinama, što je dovelo do neuspjeha misija, posebno onih usmjerenih na pokretne ciljeve. Savjetnik ukrajinskog predsjednika i stručnjak za elektronsko ratovanje Serhiy Beskrestnov potvrdio je probleme sa povezivanjem.

Elon Musk, vlasnik Starlinka, tvrdio je da problemi ne proizlaze iz komercijalne usluge, već iz ograničenja nametnutih vojnom sistemu Starshield pod kontrolom američke vlade. Prema Musku, odluke o ograničenjima brzine i uslovima korištenja vojnog sistema donosi administracija u Washingtonu. Međutim, još nije nezavisno potvrđeno da su ograničenja brzine uvedena direktno po nalogu Trumpa ili s ciljem zaustavljanja napada na ruske rafinerije nafte.

Zelenskiy je za Financial Times izjavio da Kijev nije gađao rusku energetsku infrastrukturu tri dana nakon Trumpovog pokušaja da spriječi napade na energetske objekte, ali da je Moskva u tom periodu nastavila napadati ukrajinske energetske objekte. Ukrajinski lider je najavio ponovno pokretanje napada na ruske rafinerije nafte, rekavši: "Zabrana napada na rafinerije je ukinuta. Za nas je to gotovo." Zelenskiy je također saopćio da su SAD prestale dijeliti obavještajne podatke o ranom upozorenju na ruske balističke rakete.

S druge strane, fizički napadi na infrastrukturu Starlinka u Evropi također su u fokusu. Satelitska stanica Starlinka u Wola Krobowskoj, južno od Varšave, zapaljena je 23. septembra. Poljska vlada je tvrdila da iza napada stoji ruska obavještajna služba, a u okviru istrage su dva turska državljanina uhapšena u Njemačkoj, pri čemu je broj uhapšenih kasnije porastao na četiri. U Bugarskoj je zapaljeno 11 od 17 antena u postrojenju blizu Sofije; ne postoje potvrđeni dokazi da su sabotaže u obje zemlje izvršene od strane iste organizacije.

Izvor: Patronlardunyasi