Hrvatska postavila osam uvjeta za članstvo Crne Gore u EU

Hrvatska je pripremila dokument s osam uvjeta kako bi podržala pristup Crne Gore Europskoj uniji. U dokumentu koji je zagrebačka vlada uputila članicama EU-a, Europskoj komisiji i Europskom vijeću, navedeno je da su svi uvjeti 'jasno definirani i ostvarivi'.

Prema izvješću objavljenom na portalu Balkan Insight, dokument detaljno opisuje stav Hrvatske prema procesu pristupanja Crne Gore. U dokumentu je navedeno: 'Hrvatska ne teži ometanju, već olakšavanju pristupa Crne Gore.'

Dokument naglašava potrebu za rješavanjem određenih pitanja koja proizlaze iz sudjelovanja Crne Gore u vojnoj agresiji na Hrvatsku tijekom jugoslavenskih ratova 1990-ih. 'Hrvatska iskreno želi zatvoriti ovu bolnu stranicu naše zajedničke povijesti i uspostaviti odnos s Crnom Gorom okrenut prema budućnosti', stoji u dokumentu.

Šest od osam uvjeta odnosi se na poglavlje 23. 'Pravosuđe i temeljna prava' u okviru pravne stečevine EU-a, na koju se Crna Gora mora uskladiti radi članstva. Preostala dva uvjeta obuhvaćaju poglavlje 31. 'Vanjska, sigurnosna i obrambena politika'.

Prvi uvjet uključuje isplatu odštete za više od 300 hrvatskih državljana koji su bili zatočeni u logoru Morinj između listopada 1991. i kolovoza 1992. Drugi uvjet odnosi se na očuvanje spomen-ploče postavljene na mjestu bivšeg logora i osiguravanje njezine trajne vidljivosti. Navedeno je da je oko ploče izgrađena velika metalna konstrukcija koja omogućuje postavljanje pokretnog panela. U dokumentu se navodi: 'Takvo prikrivanje oslabilo bi zajedničko sjećanje i pomirenje.'

Hrvatska također traži preimenovanje općinskog bazena u Kotoru koji nosi ime bivšeg međunarodnog vaterpoliste Zorana Gopčevića, koji je bio čuvar u logoru. Zabilježeno je da hrvatski klubovi odbijaju igrati utakmice u tom objektu zbog trenutnog naziva.

Četvrti uvjet predviđa punu suradnju Crne Gore u utvrđivanju sudbine 14 hrvatskih državljana nestalih tijekom napada početkom 1990-ih. Peti uvjet zahtijeva procesuiranje osoba odgovornih za ratne zločine počinjene tijekom istog rata, uključujući osobe koje bi mogle snositi kaznenu odgovornost na temelju doktrine zapovjedne odgovornosti.

Šesti uvjet odnosi se na imovinske sporove koji se tiču hrvatskih obitelji protupravno lišenih svoje imovine početkom 1990-ih. U dokumentu se navodi da je većina imovine vraćena nekadašnjim vlasnicima koji su pripadali albanskoj manjini, što je izazvalo zabrinutost zbog nejednake tretmane.

Sedmi uvjet uključuje povrat školskog broda Jadran, čija je baza prije raspada Jugoslavije bila u Splitu, a koji se 1991. godine nalazio u Crnoj Gori na popravku kada je izbio rat. Prema dokumentu, spor oko broda Jadran dio je pitanja podjele vojne imovine bivše Jugoslavije. Procjenjuje se da vrijednost vojne opreme bivše jugoslavenske federacije koju Crna Gora i dalje posjeduje, a za koju Hrvatska tvrdi da je oteta s njezinog teritorija, iznosi 2,7 milijardi američkih dolara.

U osmom uvjetu Hrvatska traži nastavak dijaloga o utvrđivanju granice između dvije zemlje. Navodi se da Podgorica treba potvrditi granicu između bivših jugoslavenskih republika, koju je utvrdila Arbitražna komisija Konferencije o Jugoslaviji (Badinterova komisija). Prema dokumentu, stručnjaci tvrde da su odstupanja između bivše administrativne granice i trenutnog stanja mala i ne prelaze 220 metara.

Crna Gora se smatra najbližim kandidatom za članstvo u EU-u među balkanskim zemljama i nada se pristupanju Uniji 2028. godine. Međutim, Hrvatska je više puta upozorila da svaki 'dvostrani spor' treba biti riješen prije toga.

Izvor: Balkan Insight