U Sjevernoj Makedoniji razgovarano o pravima žena poljoprivrednica

Više od 38.000 žena u Sjevernoj Makedoniji registrirano je kao poljoprivrednice, no mnoge od njih nemaju jednak pristup pitanjima kao što su financijska sigurnost, porodiljni dopust, zdravstveno osiguranje i socijalna zaštita. Ovi problemi bili su u središtu rasprave na panelu pod nazivom 'Žetva bez njezinog imena: Žene na selu i nevidljiv rad', održanom jučer u Euro Houseu u Strumici.

Prema vijesti objavljenoj na portalu Meta.mk, događaj je organiziran u okviru nacionalne karavane kampanje 'Nosite promjenu' (Wear the Change), koju su pokrenuli Delegacija Europske unije i veleposlanstva država članica EU. Rasprava je pružila priliku za razgovor o sistemskim i institucionalnim preprekama koje ograničavaju pristup pravima žena u ruralnim područjima, kao i o predrasudama i nejednakostima.

U priopćenju Euro Housea navedeno je: 'Žene poljoprivrednice doprinose proizvodnji hrane i ruralnoj ekonomiji, a istovremeno se većinom brinu i o kućanstvu. No njihov rad i doprinos često ostaju izvan službenih ekonomskih i institucionalnih okvira. Posebno zabrinjavajući je pristup imovini i zemljištu: 2021. godine samo 4,1 posto žena u ruralnim područjima registrirano je kao vlasnice imovine, dok na nacionalnoj razini samo 12 posto žena posjeduje zemlju.'

Na sastanku su razmotreni uzroci tih nejednakosti, uključujući prakse nasljeđivanja. Istaknuto je da, iako djevojke imaju zakonsko pravo na nasljeđivanje, često odriču se svog udjela u korist braće. Navelo se da na to utječu dugogodišnje tradicije i očekivanje da će se djevojka nakon udaje 'pripasti drugoj obitelji'.

U raspravi su sudjelovali zamjenik šefa misije Veleposlanstva Rumunjske Veronika Yoana Colka, zagovornica prava ruralnih žena i lokalna poljoprivredna aktivistica Lejla Rajkova te docentica s Fakulteta u Kičevu i stručnjakinja za sudjelovanje žena u javnom životu Liljana Jonovski. Razgovor je vodila Andrea Ugrinoska iz 'Tiit! Inc.'

Panelisti su analizirali izazove s kojima se suočavaju žene koje žive i rade u ruralnim područjima, provedbu zakona i postojeće mehanizme podrške. U fokusu su bili i perspektiva Rumunjske, kao zemlje s značajnim udjelom poljoprivredne radne snage, te uloga EU u razvoju prava ruralnih žena.

Glavna poruka rasprave bila je da doprinos žena poljoprivrednica treba biti priznat, a da mu moraju pratiti jednaka prava i sigurnost. Osiguravanje pristupa imovini, zdravstvenom i socijalnom osiguranju te pravima vezanim uz rad procijenjeno je kao važan korak prema pravednijem i održivijem društvu.

Izvor: Meta.mk